Ibrahim Ibro Reković - Biografija


Ibrahim Reković (1941–2019) ostavio je dubok i trajan trag u kulturnoj, umjetničkoj i društvenoj istoriji plavsko-gusinjskog kraja. Rođen je 3. marta 1941. godine u Plavu, gdje je završio osnovnu školu, a potom nastavio školovanje na Srednjoj umjetničkoj školi u Herceg Novom i Peći. Višu pedagošku školu završio je u Prištini, čime je zaokružio temelje svog umjetničkog i pedagoškog puta.

Slikarstvo je bila njegova prva i trajna životna preokupacija. Svoje radove izlagao je na brojnim samostalnim i kolektivnim izložbama u Plavu, Peći, Prištini, Sarajevu, Škofjoj Loki, Podgorici i drugim mjestima. Njegov slikarski opus isticao se motivima rodnog kraja – Plava i Gusinja – te portretima ličnosti koje su obilježile život ovoga podneblja. Bavio se i umjetničkom fotografijom, ostavivši za sobom obimnu i vrijednu fototeku.

Osim umjetnosti, Reković je imao i zapaženu društveno-političku karijeru. Bio je dvostruki poslanik Skupštine Crne Gore, te je obavljao najodgovornije funkcije u Opštini Plav: predsjednik OK Saveza omladine, predsjednik OK SSRN-a, sekretar Komiteta SK-a, predsjednik Opštinskog vijeća Sindikata i predsjednik Vijeća mjesnih zajednica. Više puta biran je za odbornika Skupštine opštine Plav. Obavljao je dužnost direktora SIZ-a za komunalno-stambenu djelatnost, kao i delegata republičkih SIZ-ova za zapošljavanje, vode i PTT usluge. U kasnijem periodu radio je kao savjetnik za kulturu, obrazovanje i sport u organima lokalne uprave Opštine Plav.

Njegov rad prepoznat je i nagrađen brojnim priznanjima. Kao vojnik odlikovan je Ordenom za vojničke vrline, a kasnije i Ordenom zasluga za narod sa srebrnom zvijezdom. Dobitnik je sve tri nagrade za likovno rješenje grba Opštine Plav, a autor je i brojnih amblema i vizuelnih rješenja za institucije, manifestacije i udruženja, poput hotela Plavsko jezero, manifestacije Dani borovnice, Bošnjačke stranke, Zavičajnog društva „Biser Prokletija“ u Holandiji i drugih.

Reković nije bio samo slikar i fotograf – bio je i čuvar jezičke i književne tradicije. Objavljivao je riječi, anegdote, eseje i likovne priloge u listovima i časopisima Izvor, Sandžak, Sandžačke novine, Plavsko-gusinjski glas, Glas Islama, Almanah i drugima. Autor je rječnika bosanskog govornog područja plavsko-gusinjskog kraja, te nekoliko knjiga izreka i hikaja koje su čuvale duh njegovog naroda i kraja.

U ranim jutarnjim satima 4. augusta 2019. godine, u 78. godini života, Ibrahim – Ibro Reković preselio je na ahiret. Njegov odlazak predstavlja ogroman gubitak za bošnjački narod, posebno za plavsko-gusinjsku zajednicu i cijeli Sandžak. Ipak, njegovo bogato stvaralačko i kulturno nasljeđe ostaje kao trajni testament čovjeka koji je svoj zavičaj volio nesebično i iskreno, i koji je život posvetio njegovom očuvanju, uljepšavanju i predstavljanju svijetu.



Noviji Stariji