Plavska nekropola stećaka – nijemi svjedoci zaboravljene prošlosti

Thumbnail slika

Na području plavske opštine, u mjestu Đurđevica, smještena je jedna od rijetkih sačuvanih nekropola stećaka u ovom dijelu Crne Gore. Kompleks se nalazi na uzvišenju iznad desne obale rijeke Lima, naspram brda Gradac, u podnožju Čelegrada. Sam položaj lokaliteta, između vode i brda, ukazuje na pažljiv odabir mjesta koji je u prošlosti imao simboličan i topografski značaj.

Foto: stecakmap.info


Stećci u Đurđevići predstavljaju nadgrobne spomenike izrađene od masivnih kamenih blokova, bez ukrasa i natpisa. Njihova forma, jednostavna i amorfna, odražava stariji i skromniji tip obrade, koji prethodi bogatije dekorisanim primjerima iz razvijenijeg perioda XIV i XV vijeka. Danas su mnogi od ovih spomenika u lošem stanju – obrasli mahovinom, djelimično utonuli u zemlju, a okolni prostor zapušten i prekriven otpadom i građevinskim ostacima.

Historijski izvori i svjedočanstva putopisaca daju dragocjene podatke o nekadašnjem bogatstvu plavskih nekropola. Branimir Gušić, poznati istraživač i planinar, bilježio je da je tokom svojih boravaka u Plavu nailazio na brojne kamene ploče rasijane po dolinama. Slična zapažanja iznio je i kustos sarajevskog muzeja Derviš Korkut, koji je još 1931. godine uočio na zaravni iznad plavskog jezera veliko groblje stećaka u obliku sarkofaga – spomenike koji su, nažalost, kasnije nestali.

Foto: stecakmap.info


Pojava stećaka na ovom prostoru uklapa se u širi kulturni fenomen koji je obuhvatao područje Bosne i Hercegovine, dijelove Dalmacije, Crne Gore i zapadne Srbije od XIII do početka XVI vijeka. Njihova prisutnost u Plavu svjedoči o kulturnim i duhovnim vezama sa bosanskim srednjovjekovnim krugom, naročito sa sljedbenicima Bosanske crkve, čiji su stećci često označavali specifičan religijski i identitetski izraz.

 Nažalost, sistematska istraživanja plavskih stećaka nikada nijesu sprovedena, niti su ovi spomenici
adekvatno zaštićeni. Usljed nebrige i antropogenih uticaja, većina ih je oštećena ili potpuno uništena. Ipak, preostali primjerci u Đurđevići predstavljaju dragocjen trag srednjovjekovne kulture i svjedočanstvo višeslojne prošlosti ovih prostora.

Njihovo očuvanje i valorizacija predstavljaju ne samo obavezu prema prošlim generacijama, već i priliku da se reafirmiše kulturni identitet Sandžaka i Plava kao prostora u kojem su se ukrštali bosanski, crnogorski i starobosanski civilizacijski tokovi.

Foto: stecakmap.info

Noviji Stariji