Promocija
dvojezične zbirke „Ajšino čevre“, autorke Senade Đešević, održana je 3.
oktobra 2025. godine, u okviru XLVIII plavskih susreta u Centru za
kulturu "Husein Bašić" u Plavu.
Promoteri:
prof. dr Draško Došljak, Azra Glavatović, prof., i Afan Latić, prof.,
koji su govorili o knjizi i njenom značaju. Njihove riječi dale su
dodatnu vrijednost pričama ispisanim na stranicama „Ajšinog čevreta“. Veče je otvoreno emotivnim izvođenjem sevdalinke „U polje se alčader vijaše“ na tamburi, u izvođenju Alja Medunjanina.
Program
je vodila Lejla Srdanović, koja je večeri dala dodatnu notu
profesionalnosti i elegancije – a sve to u nacionalnoj nošnji staroj
preko 40 godina, čime je simbolično oživjela duh tradicije i kulturnog
nasljeđa našeg kraja.
Promociji
su prisustvovali predsjednici opština Plav, gospodin Nihad Canović i
Gusinje, gospodin Sanel Balić, predsjednik Skupštine opštine Plav Alen
Balić, direktor Doma za kulturu "Husein Bašić" iz Plava Vlado Knežević,
predstavnik Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava, načelnik
za monitoring i evaluaciju projekata Salem Canović, kao i mnogi dragi
gosti iz javnog, kulturnog i obrazovnog života, te građani Plava,
Gusinja i drugih krajeva koji su svojim prisustvom uveličali ovaj
događaj.
Zbirka "Ajšino čevre" Senade Đešević ima višeslojni značaj – književni, kulturni, sociološki, jezički, edukativni i univerzalni.
Na književnom planu, djelo donosi devet realistički oblikovanih priča koje čuvaju i prenose iskustva, osjećanja i sudbine ljudi iz plavsko-gusinjskog kraja. Emotivno nabijene i snažno pripovjedno utemeljene, priče nose katarzični učinak i podsjećaju čitaoca na univerzalne vrijednosti ljudskosti.
Kulturno-identitetski značaj zbirke ogleda se u tome što je ona literarna hronika bošnjačkog naroda na tromeđi, u kojoj se bilježe običaji od rođenja do smrti, patrijarhalni kodovi, vjerovanja, ramazanski i bajramski rituali, kao i fenomen sofra – simbola zajedništva i musafirstva. Knjiga je time postala dokument jednog kulturnog i životnog sistema vrijednosti koji prijeti da nestane pod pritiskom modernizacije i globalizacije.
Na sociološkom nivou, priče svjedoče o životu žena i muškaraca u tradicionalnom društvenom poretku, o međugeneracijskim odnosima, rigidnim pravilima patrijarhalne zajednice, ali i o snazi zajedništva, sabura i časti. Posebno je istaknuta uloga žene – majke, sestre, supruge i kćerke – kao tihe heroine i čuvarice doma, porodice i vjere.
Jezički značaj zbirke ogleda se u vještom korišćenju plavsko-gusinjskog dijalekta, orijentalizama i arhaizama, čime je autorka očuvala autentičan govor i obogatila lingvističku građu dijalektologije i leksikologije. U epilogu je priložen i bogat rječnik lokalnih izraza, što zbirku dodatno potvrđuje kao vrijedan jezički dokument.
Edukativna i odgojna dimenzija zbirke podsjeća na vrijednosti čistoće misli, riječi i djela, na značaj porodice, zajednice i vjere. U vremenu globalnih izazova, "Ajšino čevre" postaje putokaz mladim generacijama o tome kako se čuvaju obraz, čast, poštenje i ljudsko dostojanstvo.
U univerzalnom smislu, iako ukorijenjena u lokalno, zbirka prevazilazi geografske i kulturne granice. Ona je glas univerzalnih ljudskih sudbina i vrijednosti, zbog čega ima potencijal da dopre do čitalaca širom svijeta – kroz prevode, audioknjigu, nastavne programe i festivalske prezentacije. Time Ajšino čevre zauzima značajno mjesto ne samo u bošnjačkoj i crnogorskoj, već i u širem regionalnom i svjetskom kulturnom prostoru.
Tehnička izrada i tim
Izdavač: Almanah
Za izdavača: Atvija Kerović
Biblioteka: Miris zavičaja
Urednik: Zuvdija Hodžić
Lektura i korektura: Amina Kapo-Balta
Dizajn korica i prelom: Arlinda Qari-Đešević
Prevodilac: Šehzada Pašalić
Fotografije i QR kodovi: Amar Đešević
Štampa: Multiverse d.o.o.
Tiraž
800
Knjiga je štampana uz podršku Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava.